Sunčevo ultraljubičasto (UV) zračenje svrstava se u tri područja valnih duljina: UVA (320-400 nm), UVB (280-320 nm) i UVC (190-280 nm). Cjelokupno UV zračenje koje sunce emitira ne stiže do Zemlje već se energetski najbogatije UVC zračenje apsorbira u atmosferi. Međutim, uništavanje ozonskog omotača povećava ukupan intenzitet UV zračenja te time i opasnost od štetnih posljedica za ljudsko zdravlje. Spektar sunčeva zračenja uključuje vidljivo svjetlo, ali i nevidljivo koje se naziva i ultraljubičasto zračenje.

Zrake UVA dio su spektra koji uzrokuje izravnu pigmentaciju, ali i kasnija fototoksična i fotoalergijska oštećenja kože. Osim toga, djeluju na pigment kože i omogućuju njezino tamnjenje, te stvaraju slobodne radikale koji oštećuju stanice kože i vode prijevremenom starenju. UVA zrake prodiru dublje u slojeve kože mijenjajući DNK strukturu.

UVB zrake uzročnik su eritema (crvenila kože), uzrokuju neizravnu pigmentaciju kože, a prodiru u stanice stratum spinosum i razgrađuju ih. Posljedica toga je hiperkeratoza i intenzivno stvaranje melanina. Pretjerano izlaganje tim zrakama dovodi do dehidracije kože, izaziva opekline i crvenilo.

Karakteristike UVA i UVB zračenja

Udio UVA i UVB zračenja koji dolaze do Zemljine površine razlikuje se ovisno o zemljopisnoj širini, nadmorskoj visini, godišnjemu dobu i dijelu dana. Izloženost UV zračenju mijenja se tijekom dana: u podne je intenzitet UV zračenja 10 puta veći nego tri sata prije ili poslije. Jednako tako treba voditi računa o površinama koje dobro reflektiraju zračenje, a zbog kojih se može povećati intenzitet zračenja kojemu smo izloženi (npr. otvorena površina vode reflektira oko 20 posto, površina snijega 85 posto, različite zemljane i travnate površine reflektiraju od 1 do 2 posto zračenja).

Dijelovi UV zračenja prodiru i kroz prozorsko staklo. Staklo debljine 3 mm propušta 35 posto UVB i čak 85,3 posto UVA zračenja. Kroz nezatamnjeno staklo automobila prodire oko 10 posto UVB i 70 posto UVA zračenja. Voda također propušta dijelove UV spektra te tako mogu stradati i dijelovi tijela koji su u vodi; na dubinu od 50 cm prodire 63 posto UVB i 85 posto UVA zračenja. Prozirna i mokra odjeća vrlo dobro propušta UV zračenje.

Pozitivni učinci UV zračenja

Sunčevo zračenje ima niz pozitivnih učinaka na organizam: porast vitalnosti, podizanje raspoloženja, ubrzavanje metabolizma, smanjenje psorijaze, poticanje i stvaranje vitamina D.

Naša koža proizvodi vitamin D kada je izložena sunčevu zračenju i nije moguće "predozirati" se D vitaminom. Tijelo samo regulira proces stvaranja tog vitamina iz sunčevih zraka, uzima ga onoliko koliko mu je potrebno. Dovoljne količine vitamina D su presudne za apsorpciju kalcija u organizmu. Bez vitamina D naše tijelo ne može apsorbirati kalcij, što kalcijeve dodatke prehrani čini beskorisnima ako postoji manjak D vitamina.

Vitamin D sprečava osteoporozu, depresiju, rak prostate, rak dojke, utječe na dijabetes i pretilost.

UV indeks je broj koji pokazuje stupanj opasnosti od UV zračenja. Što je on veći, veća je i opasnost od štetnog djelovanja UV zračenja.

Kako se određuje UV indeks?

UV indeks je parametar koji se izračunava s pomoću kompjutorskih modela.

Procjene UV indeksa za sredinu ljeta za vedar dan pokazuju da od 12 do 14 sati postoji vrlo visoka opasnost od UV zračenja. Sat vremena prije i sat nakon toga kritičnog vremena opasnost je visoka. Ujutro u 9 i 10 sati te poslijepodne u 16 i 17 sati opasnost je umjerena, dok rano ujutro i kasno poslijepodne ne postoji gotovo nikakva opasnost od UV zračenja.

Promatranjem vedrih dana tijekom cijele godine utvrđena je najveća opasnost tijekom svibnja, lipnja, srpnja i kolovoza, kada je UV indeks vrlo visok. Visoke vrijednosti su i u travnju te rujnu, a umjerene u ožujku i listopadu. Tijekom zimskih mjeseci UV indeks je minimalan i nije potrebna posebna zaštita, osim za skijaše i ljude koji borave u planinama.

Osim vremenski, UV indeks se mijenja i s geografskom širinom. Ljudi koji putuju u različita klimatska područja trebaju biti posebno oprezni. UV indeks općenito je viši ako putujemo na jug, a niži idemo li prema sjeveru, no ima i iznimaka pa je dobro prije putovanja informirati se o UV indeksu na željenoj destinaciji i pratiti medijske prognoze kako bi boravak ondje bio siguran i ugodan.

UV Indeks	Opis	Preporuke
0–2	Nema opasnosti	Nosite naočale za zaštitu od sunca i nanosite kremu sa zaštitnim faktorom ako ima snijega koji reflektira UV zrake ili ste posebno osjetljivi na UV zračenje.
3–5	Nizak rizik u slučaju izlaganja suncu bez zaštite	Nosite naočale za zaštitu od sunca, nanesite kremu sa zaštitnim faktorom SPF 30 i više, tijelo zaštitite odjećom, nosite šešir a oko podneva izbjegavajte izlaganje suncu.
6–7	Visok rizik u slučaju izlaganja suncu bez zaštite	Nosite naočale za zaštitu od sunca, nanesite kremu sa zaštitnim faktorom SPF 30 i više, tijelo zaštitite odjećom gustog tkanja, nosite šešir širokog oboda, izbjegavajte izlaganje suncu od 11 do 16 sati.
8–10	Vrlo visok rizik u slučaju izlaganja suncu bez zaštite	Budite oprezni! Nosite naočale za zaštitu od sunca, nanesite kremu sa zaštitnim faktorom SPF 30 i više, tijelo zaštitite odjećom gustog tkanja, nosite šešir širokog oboda, nemojte se dugo izlagati suncu, izbjegavajte izlaganje suncu od 11 do 16 sati
11+	Iznimno visok rizik u slučaju izlaganja suncu bez zaštite	Budite posebno oprezni! Nosite naočale za zaštitu od sunca, nanesite kremu sa zaštitnim faktorom SPF 30 i više, tijelo zaštitite odjećom gustog tkanja, nosite šešir širokog oboda, nemojte se dugo izlagati suncu, posebice od 11 do 16 sati.

Prema osjetljivosti kože na pojavu crvenila od sunca i sposobnosti njezina tamnjenja, razvijen je sustav prema kojemu se populacija razvrstava u šest fototipova:

Tip I - Koža neizložena suncu iznimno je svijetla, kosa je crvena, oči su plave, zelene ili svijetlo obojene.

Uvijek crvenilo i jake opekline, bez pigmentacije.

Preporučena zaštita (SPF): od 45 do 70.

Tip II - Koža je svijetla, kosa je plava do crvena, oči su plave, zelene ili svijetlosmeđe.

Uvijek crvenilo i zatim lagana pigmentacija.

Preporučena zaštita (SPF): od 45 do 70.

Tip III - Koža je svijetla do svijetlosmeđa, kosa je svijetlosmeđa, oči su sive ili smeđe.

Nakon jačeg izlaganja suncu crvenilo i zatim pigmentacija.

Preporučena zaštita (SPF): od 30 do 45.

Tip IV - Koža je svijetlosmeđa ili maslinasta, kosa je tamnosmeđa, oči su tamne.

Vrlo rijetko opekline od sunca, brzo tamnjenje.

Preporučena zaštita (SPF): od 15 do 30.

Tip V - Koža je smeđa; kosa je tamna, oči su tamne.

Tamne jako brzo, uvijek se pojavljuje neposredna pigmentacija.

Preporučena zaštita (SPF): od 8 do 15.

Tip VI - Koža je vrlo tamna (crna), kosa je crna, oči su crne.

Nikada crvenilo od sunca, koža je uvijek vrlo pigmentirana.

Preporučena zaštita (SPF): od 2 do 8.

Sredstva za zaštitu od sunca su više ili manje masne emulzije, koje svoju vodootpornost temelje na činjenici da se lipidna (masna) faza emulzije i voda ne miješaju. U praksi to znači da su najvodootporniji pripravci i najmasniji, tj. vrlo neugodni za kožu pri visokim temperaturama (pojačano znojenje, začepljenje pora i sl.).

Standard vodootpornosti američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) tvrdi da je pripravak vodootporan ako se nakon dva kupanja po 20 minuta na koži nalazi minimalno 50 posto nanesenog filtra.

Prema tom kriteriju većina proizvoda kozmetičke industrije (čak i oni vrlo loši) mogu se deklarirati kao vodootporni.

Starenje kože je biološki proces u različitim slojevima kože, a uključuje unutarnje (kronološke) i vanjske čimbenike (UV zračenje). Vanjski i unutarnji čimbenici zajednički pridonose ukupnim promjenama kože.

Ubrzano ili prerano starenje kože posljedica je dugoročne i povećane izloženosti UV zračenju (fotostarenje). Osnovni mehanizam fotostarenja je oksidativni stres uzrokovan UV zračenjem i nastanak slobodnih radikala koji iscrpljuju ili oštećuju enzimatski i neenzimatski antioksidativni obrambeni sustav kože. Slobodni radikali izazivaju izravnu oksidaciju i propadanje kolagena, glavnoga strukturnog proteina kožnoga vezivnog tkiva. Takve promjene znatno pridonose preranom nastanku bora, gubitku napetosti i elastičnosti kože, povećanoj mogućnosti oštećenja kože i smanjenoj sposobnosti zacjeljivanja rana. U koži koja prolazi proces ubrzanog starenja povećava se debljina rožnatog sloja (hiperkeratoza), što se klinički očituje hrapavošću i suhoćom kože.

Raspodjela melanocita postaje nejednolična pa je pigmentacija kože nepravilna. Općenito se mijenja kemijski sastav izvanstaničnog matriksa, zbog čega dolazi do smanjene sposobnosti vezanja vode - koža dehidrira.

Opeklina od sunca (dermatitis solaris) upala je kože izazvana akutnim oštećenjem UVB zračenjem. Intenzitet promjena na koži ovisi o dozi primljenog zračenja, vremenu izlaganja, debljini rožnatog sloja te o količini pigmenta u koži. Klinička se slika očituje nakon od 4 do 6 sati, a maksimum se postiže nakon od 12 do 24 sata, da bi se poslije 72 sata upala kože prošla.

Uz jako crvenilo (eritem) stvara se i edem s osjećajem svrbeži, boli i vrućine, a mogu nastati i mjehuri koji vlaže te se na kraju pretvaraju u kraste. Poslije nastupa pigmentacija i zadebljanje kože. Pri jačim oštećenjima pojavljuju se mučnina, povraćanja, povišena tjelesna temperatura, drhtavica i glavobolja.

Opekline od sunca mogu voditi nastanku melanoma kože. Posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti djece. Najnovije studije govore da su opekline od sunca u djetinjstvu važan čimbenik rizika za nastanak melanoma u kasnijoj životnoj dobi.

Fototoksične i fotoalergijske reakcije nastaju kao posljedica akutnog izlaganja sunčevu zračenju.

Različite fotosenzibilne tvari (iz hrane, biljnih pripravaka; lijekovi) pohranjene u koži apsorbiraju zračenje u vidljivom ili UV području te prelaze u aktivno stanje, pri čemu pokreću fotokemijske reakcije nakon kojih nastaju određeni produkti.

Tkivna oštećenja mogu biti posljedica neposrednoga štetnog djelovanja takvih produkata (fototoksični učinak) ili je produkt nastao fotokemijskom reakcijom alergena koji pokreće alergijsku reakciju s posljedičnim tkivnim oštećenjima (fotoalergijska reakcija).

Osim akutnih oštećenja, sunčevo UV zračenje uzrokuje i kronične reakcije u ljudskoj koži. Kronična, ponavljana izloženost UV zračenju primarni je uzrok dobroćudnih (benignih) i zloćudnih (malignih) kožnih tumora.

Bazocelularni i spinocelularni karcinomi nastaju kao rezultat maligne transformacije keratinocita, glavnih strukturnih stanica kože.

Kutani melanom rezultat je maligne transformacije melanocita, stanica koje su odgovorne za stvaranje pigmenta (melanina) i agresivniji je od prethodna dva.

Epidemiološke studije pokazuju povećanu učestalost kutanog melanoma u kasnijoj životnoj dobi kod pojedinaca koji su u djetinjstvu i adolescenciji bili povećano izloženi UV zračenju. UVB zračenje može izravno oštetiti genetski materijal, dok UVA zračenje može oštetiti genetski materijal posredno preko slobodnih radikala.

Proizvodi za zaštitu od sunca moraju pružati zaštitu od UVA i UVB zračenja. Pritom se upotrebljavaju različite organske tvari koje selektivno apsorbiraju UV zračenje i mijenjaju ga u manje štetno dugovalno zračenje. Jednako tako upotrebljavaju se anorganski pigmenti koji se ne apsorbiraju u kožu već na površini kože reflektiraju zračenje (učinak zrcala). Upotrebom organskih i/ili anorganskih tvari postiže se pokrivanje cijelog UV spektra sunčeva zračenja. Brojne studije pokazuju kako potrošači nanose nedovoljnu količinu (sloj) pripravka na kožu i tako postižu od 20 do 50 posto od očekivane zaštite označene na proizvodu. Istodobno, vrlo se često ne postiže jednoličan sloj pripravka pa su dijelovi kože manje zaštićeni ili su potpuno nezaštićeni. Pripravak za zaštitu od sunca nanesen na kožu briše se, skida odjećom, pijeskom ili plivanjem te se preporučuje obnavljati zaštitu kože pripravcima svaka 2 sata.

Praktične preporuke za zaštitu

• Lice, vrat i uši potrebno je zaštititi šeširom širokog oboda, a oči primjerenim sunčanim naočalama.
• Za vrijeme najintenzivnijeg sunčeva zračenja (od 11 do 16 sati) treba izbjegavati boravak na otvorenome.
• Pripravci za zaštitu od sunca nanose se 30 minuta prije izlaganja suncu. Treba voditi računa o uvjetima koji pridonose njegovu uklanjanju s kože te je iznimno važno obnavljanje zaštite od sunca svaka 2 sata. Pripravci se na kožu nanose u debljem i ravnomjernom sloju jer je tako zaštitni faktor označen na proizvodu jednak zaštitnom faktoru na koži.
• Pripravci koji su otvoreni dulje vrijeme (npr. od prošle godine) više ne pružaju primjerenu zaštitu.
• Za djecu mlađu od godinu dana treba upotrebljavati pripravke s anorganskim pigmentima koji su preporučeni za tu dobnu skupinu.
• Ne treba zaboraviti da neki lijekovi mogu izazvati fototoksične i fotoalergijske reakcije nakon akutnog izlaganja sunčevu zračenju.
• Određene površine mogu reflektirati sunčevo zračenje (snijeg, voda, pijesak) i uzrokovati povećanu izloženost.
• Određene skupine ljudi trebaju biti posebno oprezne zbog povećanog rizika za nastanak nekih bolesti (svijetla koža, kosa, oči; sklonost nastanku opeklina i nepravilnosti u pigmentaciji; kronična izloženost suncu tijekom života, opekline od sunca u vrijeme djetinjstva i adolescencije, obiteljska sklonost nastanku karcinoma kože).
• Prije izlaganja kože suncu preporučuje se upotreba kapsula ili tableta koje sadrže antioksidanse i koje djeluju protiv nastanka slobodnih radikala u organizmu.